Sjećanja i spomen-obilježja

" SJEĆANJA I SPOMEN-OBILJEŽJA " 

I SAŽETAK

Kroz sprovedbu niza projekata, IDC je primijetio znatan broj spomen-obilježja koja veličaju zastrašujuće događaje koji su se odigrali na području Bosne i Hercegovine u periodu od 1992-1995. Takva spomen-obilježja su materijalni dokaz zloupotrebe vlasti od strane nadležnih koji podizanjem takvih spomen-obilježja kreiraju sjećanja, odašilju novim generacijama slike iskrivljene istine. Najeklatantniji primjer manipuliranja sjećanjem iz drugog svjetskog rata je spomen-obilježje Jasenovac. Čak i 50 godina nakon rata  manipulira se brojem stradalih ljudi u ovom koncentracionom logoru.

IDC je svjestan mjesta koje zauzimaju sjećanja u ponovnom iščitavanju historije, kako  nacionalne  historije tako i evropske. Spomen-obilježja su materijalno otjelovljenje sjećanja na događaje iz prošlosti,  ali se ne smije zanemariti ni njihova prospektivna vizija. Spomen-obilježja su spona između prošlosti i budućnosti. Ona mogu prenositi snažne poruke narednim generacijama  te u tom smislu imaju i edukativnu ulogu. Upravo stoga, IDC želi istražiti i analizirati simbolične poruke spomen-obilježja i ukazati na njihovu ulogu u postkonfliktnom društvu.

II POZADINA

Budući  da su u Bosni i Hercegovini, u periodu od 1992-1995. počinjena teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava, lokacija, forma i semantička poruka spomen-obilježja imaju značajnu ulogu u procesu suočavanja s prošlošću u bosanskohercegovačkom postkomunističkom i postkonfliktnom društvu. To su mjesta gdje obitelji tuguju i čuvaju sjećanje na njihove voljene i stoga je veoma važno konsultovati širu javnost prije donošenja odluke o podizanju spomen-obilježja na javnim mjestima. Nažalost, u Bosni i Hercegovini ne postoji zakonska regulativa kojom se precizno utvrđuju načini finansiranja i  kriteriji  podizanja spomen-obilježja, utvrđuje program izgradnje, čuvanja, zaštite i održavanja spomen-obilježja, niti zakonska regulativa na osnovu koje se donose rješenja o uklanjanju spomen-obilježja koja svojim oblikom i porukama nose poruke mržnje, afirmiraju zločine, promoviraju interese jedne grupe na račun neke druge ili su plod  političkih manipulacija te uzrokuju negativne posljedice po društvo u cjelini.  Zakonska neuređenost u ovoj oblasti u značajnoj mjeri usporava demokratske procese budući da brojna spomen-obilježja koja veličaju ratne zločine obnavljaju stare rane,  bude animozitete, te produbljuju podjele. Svojom formom i simboličkim porukama, spomen-obilježja podsjećaju i educiraju društvo o prošlim događajima, govore o općeprihvaćenoj, zajedničkoj ili pak upitnoj i opovrgavanoj istini.
Svjestan navedenih problema, IDC kroz ovaj projekt želi istražiti spomen-obilježja na tlu cijele Bosne i Hercegovine  što podrazumijeva ozbiljan istraživački rad u skladu sa zahtjevima deontologije. S obzirom na poruke koje spomen-obilježja prenose, treba imati u vidu da se radi o vrlo osjetljivoj temi koja zahtijeva nepristrasan istraživački rad na prikupljanju i analizi informacija u cilju stvaranja relevantne dokumentacione osnove s bazom podataka koja će biti dostupna široj javnosti i poslužiti kao osnova za javnu debatu.
Aktivnosti ovog projekta usmjerene su na proces suočavanja s prošlošću i pokretanje društvenog dijaloga kroz javne debate o ulozi spomen-obilježaja u postkonfliktnom društvu. Cilj je spriječiti  daljnje produbljivanje jaza među različitim društvenim grupama, doprinijeti procesu tranzicione pravde sprječavanjem sukoba i postizanjem održivog mira.
Kroz  istraživački rad, analizu i dokumentovanje načina podizanja spomen-obilježja želi se ukazati na potrebu za dopunom postojećih i izradom novih zakonskih akata o podizanju ali i uklanjanju spomen-obilježja koja su izvor animoziteta i time podržati stvaranje ambijenta jake društvene odgovornosti i  pravde za žrtve bez obzira na njihovu nacionalnu, etničku, rasnu, vjersku ili drugu pripadnost.

III  CILJEVI PROJEKTA:

Ovim projektom se žele dosegnuti  slijedeći ciljevi:

IV AKTIVNOSTI PROJEKTA

Aktivnosti projekta Sjećanja i spomen-obilježja usmjerene su na utvrđivanje činjenica u cilju poboljšanja međuljudskih odnosa i odvijaće se u tri faze. 

V EVALUACIONI PLAN:

VI ORGANIZATIONAL BACKGROUND:

Istraživačko dokumentacioni centar (IDC) je nevladina, neprofitna, profesionalna organizacija nastala 2004. u Sarajevu. Osnivač IDC-a je Mirsad Tokača koji je ujedno i predsjednik organizacije. Njen Upravni odbor čine: Safet Hukara, Samir Mujkić, Adnan Efendić, Jadranko Kurbegović, Senada Gugić. IDC djeluje na tlu cijele Bosne i Hercegovine i njegov tim čine uposlenici koji neprestano nadopunjuju svoja znanja te brojni vanjski stručni suradnici čiji se broj konstantno povećava. Voditelj projekta Sjećanja i spomen-obilježja biće g. Mirsad Tokača. (CV je u prilogu). Na projektu Sjećanja i spomen-obilježja  puno radno vrijeme će raditi jedan sociolog, jedan historičar umjetnosti,  jedan pravnik, te još tri uposlenika koji će prvenstveno raditi na fotografisanju spomen-obilježja, unošenju podataka prikupljenih na terenu u bazu podataka, arhiviranju dokumentovane građe i sl. Brojni eksperti za ovu oblast, iz cijele BiH i regiona, svojim sudjelovanjem u pojedinim fazama projekta i aktivnim učešćem u okruglim stolovima doprinijeće realizaciji ovog projekta.
IDC (www.idc.org.ba)  je prva nevladina organizacija u Bosni i Hercegovini fokusirana na neposredna i detaljna društvena istraživanja i specijalizirana za istraživanje i prikupljanje činjenica, dokumenata i podataka o genocidu, ratnim zločinima, kršenju međunarodnog humanitarnog prava bez obzira na etničku, političku, vjersku, socijalnu ili rasnu pripadnost žrtava. IDC smatra da je utvrđivanje istine zasnovane na činjenicama bitan preduslov razvitka društva i uspostavljanja dugotrajnog mira.
Ključni preduslov za dugotrajan mir u postkomunističkim zemljama u tranziciji i   zemljama gdje su vođeni ratovi je suočavanje sa prošlošću. Stoga je to i dio IDC-ovog strateškog plana kojeg realizira kroz niz projekata.
Jedan od najvećih projekata IDC-a je „Gubici stanovništva u Bosni i Hercegovini 92-95`. Glavni motiv za ovaj projekt bila je činjenica da tačan bilans broja ratnih žrtava, primarno onih ubijenih ili nestalih, iz cijele Bosne i Hercegovine između 1992-1995, ni deceniju nakon završetka rata nije postojao.  Projekt je trenutno u završnoj fazi i rezulatati će biti prezentirani javnosti u maju 2007. 
Kroz ovaj ali i druge istraživačke projekte, IDC je izgradio bazu podataka i jednu  od najvećih arhiva u civilnom sektoru koja sadrži ne samo dokumentaciju o svim ubijenim i nestalim osobama u toku proteklog rata nego i podatke o osumnjičenim za ratne zločine, te više od 7.500 izjava svjedoka, 60.000 fotografija, 3500 sati video materijala. IDC je u proteklom periodu registovao lokacije više od 440 zatvora i koncentracionih logora, 320 masovnih grobnica, 900 slučajeva masovnih ubistava u kojima su mahom žrtve bili civili. Baza podataka, kao kičma cijelog IDC-a je jedna od najvećih koje u ovoj oblasti postoje u civilnom sektoru na teritoriji BiH. Stručnjak za primjenu naučnog mjerenja i direktor Programa za ljudska prava pri UN-u, prof.dr. Patrick Ball, smatra da je ova baza podataka među najvećim u svijetu u ovoj oblasti.
IDC se nada da će rezultati istraživanja doprinijeti sprječavanju sukoba, izgradnji mira i demokratizaciji bosanskohercegovačkog društva. Kompletna dokumentacija je na raspolaganju Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), tužilaštvu i sudovima u BiH s kojima usko surađuje te vladinim i nevladinim organizacijama, naučnim institucijama  i pojedincima koji se bave istraživanjima i medijima.
Uporedo sa razvojem suradnje sa MKSJ i specijalnim uredom za ratne zločine pri sudu BiH,  IDC blisko surađuje sa regionalnim partnerima, Fondom za humanitarno pravo iz Beograda i Dokumentom - centrom za suočavanje s prošlošću iz Zagreba. Ova suradnja je započela potpisivanjem memoranduma o regionalnoj suradnji 6. aprila 2004. i ima za cilj razmjenu iskustava i realizaciju zajedničkih projekata. Uspješna suradnja ova tri centra se realizira kroz razvoj informacionog sistema, monitoring suđenja, metodologiju usmene historije uspostavom regionalnog Foruma za govorenje istine i uspostavu mehanizama tranzicione prave, realizaciju pilot projekta Klinika za žene, obuku i kurseve koje ova tri centra organiziraju za studente, uposlenike i aktiviste iz nevladinog sektora. Osnovni cilj uspostavljanja informacionog sistema na regionalnom nivou je osiguranje protoka informacija kroz sva tri regionalna centra. Jedan od najvećih projekata koje IDC planira sprovesti u narednom periodu je projekt Umene istorije. Svaki od tri centra će samostalno sprovesti pojedine dijelove ovog projekta koji će se kasnije objediniti i podići na regionalni nivo.
Među najvažnijim ciljevima IDC-a je okupljanje mladih, obrazovanih ljudi kojima se pruža mogućnost zaposlenja, učenja i sticanja iskustva.  IDC pruža usluge, podršku, obrazovanje i obuku za studente, aktiviste za ljudska prava, naučnike i istraživače. Organizirao je brojna predavanja za obrzovne institucije i NVO iz cijele BiH. IDC pruža svim zainteresiranim detaljne informacije o istraživanjima i dokumentaciji, ukidanju nekažnjivosti, tranzicione pravde, ratnih zločina, govorenja istine, pomirenja, monitoringa suđenja i usmene istorije. U toku je rad na formiranju biblioteke koja do danas sadrži više od 500 knjiga, na teme kao što su sprječavanje sukoba, tranziciona pravda, usmena istorija, sjećanja, spomen obilježja, međunarodno humanitarno pravo, značajan broj magazina, publikacija, te preko 6000 primjeraka novina štampanih za vrijeme rata.