|
IZRADA GLAVNOG PROJEKTA INFORMACIONOG SISTEMA ISTRAŽIVAČKO DOKUMENTACIONIH CENTARA
• Uvod
Aktivnosti na formiranju istraživačko dokumentacionih centara zvanično su otpočele sastankom u Budimpešti koji je održan od 14. do 18. januara 2004. godine, potom Vukovaru 20. i 21. februara 2004. godine, da bi, u svojoj prvoj fazi, bile okončane 6. aprila 2004. godine u Sarajevu potpisivanjem Protokola o regionalnoj suradnji.
Formiranje istraživačko dokumentacionih centara u Bosni i Hercegovini - Sarajevo, Hrvatskoj - Zagreb i Srbiji i Crnoj Gori - Beograd, već u ranoj fazi nametnulo je problem izgradnje informacionog sistema kao urgentan i strateški zadatak čija će praktična realizacija bitno odrediti ostvarenje sveukupnih i višeslojnih ciljeva koje su pred sebe postavile gore pomenute organizacije. Posebno je, u tom kontekstu, istaknut značaj kreiranja kompatibilne baze podataka koja će, uz zajedničku metodologiju prikupljanja i obrade dokumentacije, prije svega, omogućiti zadovoljenje svih potreba koje se javljaju u procesu ostvarenja osnovnih sadržinskih ciljeva zbog kojih su centri formirani,
a to su: • nastavak istraživanja uzroka i načina na koji su počinjeni ratni zločini i teška kršenja normi međunarodnog humanitarnog prava nad stanovništvom u regionu;
• prikupljanje dokumentarno - arhivske građe, analiziranje informacija i podataka o svim aspektima rata i ratnih zločina, posljedicama stradanja te individualnoj krivičnoj i generalnoj društvenoj odgovornosti za zločine;
• stvaranje ambijenta za suočavanje sa prošlošću i u tom kontekstu stvaranja uslova za liječenje ratnih rana i odgovornosti za zločine, kao i pozitivnih društvenih promjena neophodnih za postizanje pravde i istine;
• pružanje podrške žrtvama zločina u vraćanju dostojanstva i ostvarenju pravde, kao i prava na reparacije;
• izgradnja institucionalnog okvira kroz koji će se stvarati dokumentaciona osnova koja će služiti kao relevantan izvor informacija za tužioce, sudije, istraživače, studente i druge stručne i naučne svrhe i javnost u cjelini;
• podržavanje institucija i pojedinaca koji rade na jačanju nacionalnog i internacionalnog prava i univerzalnih ljudskih prava i onih koji se bore za promjenu stavova u društvu prema potrebi vladavine zakona i razvoja civilnog društva;
• stvaranje institucionalnog okvira u kojem će mlade generacije sticati znanja i vještine rješavanja konflikata mirnim putem i kreirati mehanizme ranog upozoravanja na moguće konfliktne situacije;
•Razlozi za razvoj IS
Kao sljedbenik istraživanja koje je u periodu 1992-2003. vodila Komsija za prikupljanje činjenica o ratnim zločinima, ali i prvih rezultata istraživanja koje samostalno realizira IDC može se konstatovati da će budući razvoj IS morati ispuniti zahtjeve koji proizilaze iz veoma obimne postojeće arhivske građe koju čini:
• više od milion stranica različitih dokumenata, izvještaja, zapisnika, rezolucija, naredbi;
• 10.000 izjava svjedoka - direktnih žrtava, očevidaca i drugih učesnika u događajima;
• 3.500 sahata audio i video zapisa;
• 50.000 fotografija;
• 250 različitih knjiga i publikacija koje su svojim sadržajem vezane za zbivanja u BiH u periodu 1992-1995;
• oko 4000 brojeva razne štampe ( Oslobođenje, Kozarski vijesnik, Večernje novine, Avaz itd.) od kojih je dio mikrofilmovan.
U ovom kontekstu neophodno je napomenuti da gotovo 30% postojeće dokumentacije nije analitički obrađen niti kompjuterski pohranjen.
S druge strane IS će trebati odgovoriti i na buduće zahtjeve koji proizilaze iz nove dokumentacije koja će biti sakupljana od svjedoka, počinilaca, nevladinih organizacija, a posebno dokumenti koje trenutno posjeduje Tribunal u Hagu a koje ćemo tražiti da budu deponovani u arhivi IDC-a ( barem kopije nekih važnih dokumenata ), a radi se o milionima stranica materijala raznih formata i oblika.
Na primjer, samo realizacija projekta " Gubici stanovništva 92-95 " koja je trenutno u fazi realizacije, rezultiraće sa oko 500.000 stranica materijala i najmanje 15-20.000 fotografija žrtava.
Namjera IDC-a da organizuje posebnu biblioteku sa svim knjigama, štampom, magazinima, periodikom koja se odnosi na pojedine događaje u BiH, također će doživjeti svoju kompjutersku obradu i biće dio IS. S postojećim brojem knjiga i budućim sakupljanjem, može se s velikom vjerovatnoćom procijeniti da će biblioteku činiti oko 10-15.000 bibliotečkih jedinica.
Zbog svega navedenog uspostavljanje IS dugoročno morati zadovoljiti sljedeće zahtjeve: • efikasno pohranjivanje, upravljanje i korištenje podataka koje posjeduju IDC-i;
• uštede u pripremi i realizaciji zajedničkih regionalnih projekata;
• efikasne međusobne razmjene informacija sa centrima iz regiona, ali i drugih država; • racionalno korištenje resursa i iskustava stečenih tokom proteklih godina bavljenja istraživanjima ratnih zločina i kršenja ljudskih prava
• Ciljevi IS
Ciljevi informacionog sitema u direktnoj su korelaciji sa: • generalnim ciljevima koje su postavili centri;
• organizacionom strukturom koju će centri uspostaviti, a koja je neophodna u procesu realizacije ciljeva i zadataka;
• načinom upravljanja i rukovođenja centrima i
• sistemom zaštite i kontrole radnih procesa u čijoj će funkciji biti IS.
S tim u vezi glavni ciljevi IS trebaju zadovoljiti sljedeće potrebe korisnika:
• ovladavanje svim tokovima informacija u centrima i obezbjeđenje procesa ( dugoročnog i kratkoročnog ) upravljanja i planiranja razvojnim i programskim ciljevima centara;
• efikasnu obradu i pohranjivanje prikupljenih podataka;
• efikasno upravljanje podacima, dokumentima i informacijama u svim fazama postupanja sa njima - izrada izvještaja i analiza, kontakti s javnošću, pomoć tužiocima, pomoć žrtvama itd.;
• razmjenu podataka od zajedničkog interesa za sve centre;
• pravovremeno i djelotvorno korištenje i distribuciju podataka prema eksternim korisnicima;
• djelotvornu pripremu podataka za realizaciju zajedničkih regionalnih projekata;
• izbjegavanje dupliranja poslova i, u vezi s tim reduciranje finansijskih troškova u svim fazama izgradnje IS.
• Metodologija razvoja informacionog sistema
Da bi omogućili ispunjenje zadatih ciljeva, IS mora da zadovolji slijedeće metodološke pretpostavke:
• Mora da bude sastavljen iz tri kompatibilna modula, koji će omogućiti, kako nesmetan samostalni rad svakog od njih, pojedinačno, tako i razmjenu željenih informacija između njih.
• Mora omogućiti budućim korisnicima interne i zbirne analize nekih podataka na nivou regije, njihovo prezentiranje na internetu, te korištenje dostupnih informacija za projekte drugih centara, a koje vlastiti centar ne posjeduje.
• Mora omogućiti efikasnu komunikaciju s eksternim korisnicima informacija i pristup informacijama i podacima do određenog stepena koji će interno i zajedno utvrditi svi centri.
• Mora biti razvijen u savremenom alatu, kako bi omogućio praćenje razvoja tehnologije u budućnosti i doradu postojećih modula, po zahtjevu naručioca. U riješenju treba obezbijediti licence za četiri razvojna kompleta i po dvadeset radnih licenci za svaki centar.( preporuka MAGIC, DELPHI ...)
• Mora biti naslonjen na savremenu bazu podataka koja će omogućiti obradu velikog broja podataka ( preporuka MS SQL ).
• Odabrana baza podataka mora obezbijediti kompatibilnost sa okruženjem kao i najviše standarde sigurnosti u svim fazama upravljanja obrađenim podacima. Ponuđeno riješenje mora obezbijediti četiri kompleta licenci ( za svaki od tri centra i jedan za razvoj i testirenje aplikacije ).
4. Sadržaj rješenja
• Ponuđeno riješenje treba da sadrži analizu postojećeg stanja u svakom od centara; • Definisanje nedostataka u funkcionisanju postojećeg sistema, kako interne, tako i probleme u komunikaciji na nivou regije;
• Glavni projekat koji će ponuditi riješenje postojećih problema i omogućiti integralno riješenje za slijedeće funkcije IDC-a:
- administracija šifarnika ( koji će omogućiti razmjenu podataka na nivou regije ),
- protokol IDC-a,
- obrada pisane dokumentacije,
- obrada foto, audio i video dokumentacije,
- obrada dokumentacije u digitalnom formatu,
- kompjutersko vođenje biblioteke,
- kompjutersko vođenje arhiva,
- obrada izvještaja i informacija prikupljenih praćenjem sudskih procesa,
- obrada dokumentacije prikupljene kroz projekte usmene historije ( oral history ),
- praćenje i obrada specifičnih ciljanih projekata
- praćenje i korespodenciju sa članovima IDC-a,
- obrada i pohranjivanje interne poslovne dokumentacije IDC-a.
• Aplikativno rješenje budućeg IS treba da omogući obuhvat svih ulaznih informacija u sistem i obezbjedi generisanje svih zahtijevanih infomacija i izvještaja iz sistema;
• Rješenje treba da ponudi hardware platformu na kojoj će se implementirati ponuđeno rješenje ( IBM, HP );
• Ponuđeno rješenje treba da ponudi operativni sistema ( WINDOWS, VPN- Virtual Private Network , LOKALNA MREŽA RAČUNARA...);
• Ponuđeno rješenje treba da definiše potrebne resurse ( vremenske, ljudske i finansijsko - materijalne itd.) za izradu i implementaciju rješenja;
• Ponuđeno rješenje mora da sadrži prijedlog ugovora o održavanju implementiranog riješenja u budućnosti;
• Termin plan za realizaciju usvojenog generalnog projekta uz moguće varijante fazne implementacije
U skladu s gore pomenutim i od strane IDC-a definiranim i prihvaćenim ciljevima i zadacima odlučeno je da se izgradnja zajedničkog informacionog sistema započne izradom Generalnog projekta IS.
5. Glavni projekat IS
U realizaciji projekta nekog IS neophodno je prije svega sagledati šta se želi postići budućim informacionim sistemom, kako to napraviti i koliko vremena i novca nam treba za to. U većini slučajeva limitirajući faktor su, najčešće novac, a zatim i vrijeme. Upravo zbog toga se prave greške tako što se pristupa realizaciji " brzih i jeftinijih " rješenja, ali samo na prvi pogled. Rezultat takvog pristupa su, potrošen novac na opremu i software koji ne zadovoljavaju kompleksne zahtjeve IDC-ova, a o vremenu koje je prošlo bez realizacije kvalitetnog IS, ne treba ni govoriti. Na drugoj strani, IS zahtijevaju i dalje ulaganja u njihov razvoj, a rezultati će i dalje biti isti.
Da bi se izbjegle gore pomenute greške, kao i opredijeljenja centara da izbjegnu sva kratrkoročna i improvizirajuća rješenja, utvrđeno je da glavni projekat treba da ima za cilj:
• Detaljno definisanje problema i način njegovog rješenja ( korisnik i projektant )
• Nema ulaska u realizaciju bez odobrenja naručioca
• Korisnik nije neophodno vezan za jednog izvršioca
• Prijedlog više varijanti rješenja zavisno od novca i vremena
• Fleksibilnost i mogućnost sagledavanja budućeg razvoja sistema
• Ušteda na budućim doradama i održavanju funkcionalnosti sistema
• Analiza rada IDC-a Da bi se ostvarili zadati ciljevi IDC-ova i otklonili nedostatci u radu IDC-a, neophodno je izvršiti analizu trenutnog načina funkcioniranja svakog od tri centra. Analiza treba da definiše sve probleme u dosadašnjem načinu rada i to vezano za:
• Organizaciju
• Evidentiranje organizacionih dijelova IDC-a ( funkcionalna i geografska ),
• Evidentiranje poslova i odgovornosti pojedinih dijelova IDC-a,
• Evidentiranje problema u radu pojedinih organizacionih dijelova IDC-a.
• Okruženje
• Evidentiranje svih limitirajućih faktora okruženja za rad IDC-ova,
• Evidencija svih institucija i subjekata, iz okruženja, sa kojima IDC ima razmjene informacija,
• Evidentiranje svih informacija ( oblik, učestalost, smijer i sadržaj ) koje se razmjenjuju.
• Procese
• Evidentiranje svih procesa i tokova informacija unutar IDC-a koji se dešavaju radi ostvarenja pojedinih funkcija centra,
• Utvrđivanje nedostataka i uskih grla u razmjeni informacija,
• Utvrđivanje nadležnosti pojedinih subjekata IDC-a u izvršenju pojedinih procesa.
• Objekti sistema
• Evidencija svih tipova ulaznih i izlaznih informacija i dokumenta IDC-a,
• Utvrđivanje sadržaja tih dokumenata,
• Utvrđivanje stepena analitiče obrade i klasifikacionih nivoa za pojedine tipove dokumenata,
• Utvrđivanje količine, načina čuvanja i manipulisanja tim dokumentima.
• Zahtjevi i potrebe za informacijama
Na osnovu prethodno urađene analize i utvrđenih nedostataka u funkcionisanju IDC-ova neophodno je definisati zahtjeve koje bi trebao ispuniti budući IS. Iz dosadašnjeg iskustva se može vidjeti da pojedini centri imaju neke slične kao i neke različite funkcije koje su obavljali. To dovodi do različitih zahtjeva za informacijama koje se prikupljaju za potrebe centra i generišu u centru. Neophodno je za svaki centar utvrditi koji su to projekti u budućnosti koji će se realizovati kao i informacije koje će kolati u realizaciji tih projekata.
• Utvrđivanje zahtjeva okruženja prema sistemu IDC-a,
• Utvrđivanje zahtjeva IDC-a za informacijama,
• Utvrđivanje učestalosti informacija i njihovog oblika,
• Način arhiviranja i manipulisanja informacijama.
• Prijedlog rješenja budućeg informacionog sistema
Sagledavanjem dosadašnjeg načina rada i željenog načina rada, u ovoj fazi se pristupa projektovanju budućeg sistema.
Projektovanje podrazumjeve slijedeće aktivnost:
• Arhitektura IS
Definisanje organizacije i funkcija budućeg IS koje će zadovoljiti postavljene zahtjeve za informacijama prema sistemu. Nova arhitektura treba da ukloni sva uska grla u sistemu kao i sve redundantne procese i informacije. Pored toga neophodno je definisati informacije koje će se razmjenjivati između IDC-ova, njihov oblik, nadležnosti i odgovornosti subjekata u sistemu,itd.
• Globalni model podataka
Projektovanje i detaljna razrada svih entiteta, sa njihovim atributima u IS. Neophodno je utvrditi sve vezne entitete kao i sve primarne i sekundarne ključeve koji će se koristiti u sistemu, što će omogućiti programerima da pristupe izvedbenom projektu.
• Model procesa
Definisanje i opis svih procesa koji se pojavljuju, kako u radu IDC-a, tako u njegovoj komunikaciji sa drugim IDC-ovima i okruženjem.Za svaki proces se utvrđuje kojoj funkciji pripada, kada počinje, kada se završava, ko učestvuje u njegovoj realizaciji i kakve ulazne i izlazne informacije koristi i generiše.
• Dinamika i rok za izradu Glavnog projekta
Za okončanje naprijed navedenih poslova neophodan je minimalan period od tri mjeseca u kojem be se pripremile i realizirale sve faze izrade Glavnog projekta. Realizacija bi započela od trenutka kada IDC-tri obezbijede inicijalna sredstva za njegovu izradu.
• Neophodni resursi
U realizaciji projekta biće angažovano 5 saradnika - eksperata, a IDC-tri su obavezni delegirati svoje saradnike koji bi učestvovali u svim fazama konsultacija neophodnih za izradu glavnog projekta.
• Evaluacija projekta Evaluaciju projekta obaviće naručioci uz učešće predstavnika organizacija koje budu finansirale njegovu izradu.
• Bužet
Za izradu projekta neophodno je obezbijediti orijentaciono 25-30.000 Eura.
Detaljan Budžet će se pripremiti naknadno.
S obzirom da su samo centri u Beogradu i Sarajevu organizacijski spremni da pristupe započinjanju poslova, finasiranje bi se pokrilo sa po 50% između centara u Sarajevu i Beogradu.
Izvještaj o realizaciji budžeta pripremiće IDC Sarajevo i Beograd.
|
