|
Osnovni ciljevi
|
POVOD I CILJEVI ZA FORMIRANJE CENTRA
• Neophodnost nastavka istraživanja uzroka i načina masovnih stradanja svih stanovnika Bosne, bez obzira na njihovo etničko, vjersko, političko, socijalno ili bilo koje drugo individualno ili kolektivno pripadanje, preduslov je očuvanja historijskog pamćenja ( KOLEKTIVNOG PAMĆENJA ) na nedavne ratne događaje i važan element dugotrajnog mira i preventivnih mjera koje će spriječiti da se takva stradanja ponove, odnosno da se na bazi dosadašnjih istraživanja kreiraju adekvatni planovi akcija upoznavanja dolazećih generacija sa istinom o nedavnim historijskim događajima i otvaranje perspektive izgradnje međusobnog povjerenja.
• Centar će biti mjesto gdje će se prikupljati dokumentarno - arhivska građa, analizirati informacije i podaci o svim aspektima rata u Bosni, njegovim uzrocima, načinu vođenja i posljedicama stradanja te odgovornosti za zločine. To će biti mjesto gdje će se čuvati i arhivirati svaki materijalni dokaz - filmovi, fotografije, fizički dokazi, pisani dokumenti, svjedočenja učesnika, studije i analize relevantnih autoriteta - i time zaštititi od njihovog oštećenja ili gubljenja zbog zaborava, nestručnog rukovanja, nepažnje, prirodnih nesreća ili jednostavno, nestanka zbog smrti onih koji ih posjeduju. Trenutna politička razmimoilaženja i nerazumijevanja prijete da neki dokazi budu zauvijek izgubljeni, a na drugoj strani da se pravovremeno ne analiziraju događaji i preventivno djeluje.
• Uspostavljanjem moderne baze podataka i sistema arhiviranja, omogućiće se potpuna otvorenost Centra za korištenje podataka u svrhu vođenja sudskih postupaka, istraživačko - naučnih i stručnih projekata, edukacije budućih generacija, prije svega mladih ljudi, u oblasti prava, historije, sociologije, filozofije, međunarodnih odnosa i time doprinositi razvoju tehnika rješavanja konflikata mirnim putem i demokratskim dijalogom i dr.
• Zaštita, afirmacija i promocija Konvencije o genocidu, normi međunarodnog humanitarnog prava i osnovnih ljudskih prava građana, kao i žrtava rata i njihovih porodica, informisanje o njihovim pravima i pomaganje u obezbjeđenju pomoći i dokaza u pravnim i sudskim postupcima protiv počinilaca zločina pred međunarodnim i domaćim sudovima, kao i u slučajevima obezbjeđenja dokaza za naknadu pretrpljene štete.
• Odgovornost top - lidera za genocid u Bosni neće zadovoljiti žrtve zločina, jer amnestiranje manje odgovornih počinilaca ne znači i potrebu da se prikrije i zaboravi njihova uloga u historijskim događajima. Zbog toga je potrebna što kompletnija odgovornost i potpun bilans zločina koji neće ostaviti nikakav prostor za manipulaciju u budućnosti, a naročito manipulaciju kolektivnim pamćenjem. U arhivu dokumentacionog centra i njegovim publikacijama, moći će se naći takve informacije.
• Dakle, i nakon završetka rada sudskih instanci ( Tribunala i domaćih sudova ), ostaće institucija koja će nastaviti dokumentirati genocid i ratne zločine, čuvati pamćenje, obrazovati i obučavati mlade generacije o sprječavanju konflikata u društvima, demokratizaciji i načinima rješavanja zamršenih političkih odnosa miroljubivim demokratskim putem, liječenja dubokih rana koje je rat i genocid ostavio da bi se otvorio put pomirenja i dugotrajnog mira. Uostalom, ni do danas, neki događaji vezani za zločine počinjene u Drugom svjetskom ratu, nisu razjašnjeni i predmet su istraživanja pedeset godina nakon što su se desili.
• Prikupljanje dokumentacije olakšaće traganje za nestalim osobama, kako kroz otkrivanje lokacija masovnih i pojedinačnih ubistava i masovnih i pojedinačnih grobnica, tako i pronalaženjem dokumenata vojnih, policijskih, političkih i drugih organa i organizacija, koje u svojim spisima kriju zapanjujuće detalje o sudbini hiljada nestalih. Ovim će se ispuniti bolna praznina u dušama porodica koje samo žele konačno razjasniti sudbinu voljenih i, ukoliko su ubijeni, dostojno sahraniti njihove ostatke.
• Istraživanja korijena i glavnih uzroka genocida i agresije na Bosnu koja će realizirati Centar, doprinijet će razumijevanju pojave koja je šokirala svjetsku javnost na samom kraju 20. stoljeća. To je važno i na najširem međunarodnom i regionalnom nivou, jer pomaže razumijevanju ekstremnih manifestacija organiziranog nasilja i gotovo neobjašnjive okrutnosti primijenjene nad nevinim civilnim stanovništvom. Dokumentacija Centra poslužiće kao prvorazreni izvor za istraživanja i proučavanja u budućnosti, kao baza za restauraciju dostojanstva bosanskog društva i ponos njene samosvijesti o potrebi mirnog suživota u bogatstvu njenih etničkih, religijskih, običajnih, političkih i drugih razlika.
• Uspostavljajući kontakte i suradnju sa vladinim i nevladinim organizacijama, stručnim i naučnim institucijama i pojedincima u zemlji i svijetu, razmjenjujući informacije, iskustava i znanja, otvoriće se novi prostori za dalje pronalaženja i prikupljanje dodatne dokumentacije iz izvora u inostranstvu, kao i pronalaženja izvora finasiranja projekata Dokumentacionog centra.
• Obučavanje ( trening ) u korištenju novih vještina, u područjima kojima se bavi Centar je bitna aktivnost, jer Centar nije samo mjesto sakupljanja dokaza o žalosnim zbivanjima i podsjećanju na njih. On treba biti mjesto obučavanja novih generacija koje će biti sposobne da razumiju uzroke tragedije i liječe njene posljedice. Naime, generacije bosanaca su ostale uskraćene za odgovarajuće obrazovanje u suvremenim tehničkim i modernim društvenim naučnim, kako teorijskim standardima, tako i praksi. Centar će, stoga, nastojati popuniti dio praznine u korist dolazećih generacija.
• Centar će, tražeći pomoć i suradnju postojećih sličnih centara i naučnih institucija u svijetu, nastojati da osposobi vlastito osoblje za usvajanje novih znanja i njihovo prenošenje na nove generacije. Pored toga, organizacijom seminara i praktičnih treninga, uz angažiranje stranih profesionalaca iz područja historije, političkih nauka, međunarodnih odnosa i diplomacije, filozofije, kompjuterskih nauka, bibliotekarstva i arhivistike, prava, istraživačkih metoda i drugih disciplina, doprinosiće unapređenju vještina i znanja i ukupnih potencijala osoblja iz raznih područja.
• Promotivna, izdavačko - publicistička, audio - video produkcija, te izložbe i druge aktivnosti vezane za djelatnost Centra i afirmaciju rezultata njegovog rada u zemlji i inostranstvu, doprinijeće uključivanju u njegove aktivnosti najšireg kruga uglednih znanstvenih, političkih, kulturnih i drugih javnih ličnosti iz zemlje i inostranstva, kao i sličnih Centara.
• Kao jedan od novih organizacionih oblika kroz koji bi se ostvarivala i koordinirala interesna povezanost različitih subjekata, Centar bi mogao imati pozitivnu i važnu ulogu u povezivanju i poticanju suradnje između nevladinog i vladinog sektora, a sve u interesu afirmiranja Konvencije o genocidu, međunarodnog humanitarnog prava, ljudskih prava i sloboda, kao i prava žrtava.
NAČIN ORGANIZOVANJA I SJEDIŠTE
Početnu osnovu za formiranje Centra činila bi sadašnja Komisija za prikupljanje činjenica o ratnim zločinima, koju je formiralo Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine 28. aprila 1992. godine i koja je do donošenja Dejtonskog sporazuma radila kao neovisno i nepristrasno radno tijelo, a od tada pa sve do danas njen status je nerazriješen.
S obzirom na dosadašnji sadržaj rada koji je u mnogim segmentima komplementaran sa sadražajem rada Centra, te imajući u vidu njena bogata osmogodišnja iskustva, tokom kojih je Komisija sakupila obimnu dokumentaciju - 1.000.000 stranica pisanih dokumenta ( izjave svjedoka, zapisnici, naredbe i sl. ), formirala modernu bazu podataka koju čini više od 300.000 imena građana - žrtava rata ( zaštićenih i drugih kategorija ), imena više od 30.000 počinilaca zločina ili kršenja drugih normi međunarodnog humanitarnog prava ili ljudskih prava, više od 20.000 fotografija, 1.000 sati video i audio materijala i mnogo drugih dokumenata - transformacijom Komisije stvorila bi se važna polazna osnova za osnivanje i rad Centra.
Dokumentacioni Centar bi bio nevladina organizacija, politički neangažovana, nezavisna i nepristrasna u obavljanju svojih funkcija i ostvarenju postavljenih programskih ciljeva, potpuno fokusirana na faktografiju.
Sjedište Centra je u Sarajevu, a privremeno bi bio smješten u prostorijama Komisije u ulici Dubrovačka broj 2.
FINANSIRANJE, KADROVSKI I MATERIJALNI USLOVI RADA CENTRA
Centar bi se finansirao dobrovoljnim prilozima građana, vlastitim prihodima, donacijama, sponzoriranjem, prilozima državnih organa ( država, entiteti, kantoni, gradovi, općine... ) i iz drugih izvora.
Centrom upravljaju i u njemu rade građani Bosne i Hercegovine profesionalci i volonteri, različitog etničkog, socijalnog i profesionalnog pripadanja, predominantno visokoobrazovani i sa iskustvima u oblastima koje pokrivaju, uz znanje stranih jezika. U početnom periodu oko 10 profesionalnih saradnika, a u punom kapacitetu oko 30 profesionalnih saradnika. Centrom upravlja Upravni odbor ( 7 - 9 članova ), a pored njega konstituira se i Međunarodni savjet ( 11 - 15 članova ) sastavljen od eksperata u oblastima kojima se Centar bavi.
U radu Centra biće neophodna pomoć naučnika i eksperata iz svijeta ( Evropa, USA, Australija, Kanada... ), - naučna i stručna supervizija, a najpodesnije bi bilo vezivanje Centra za postojanje sličnih programa na jednom od univerziteta u svijetu ( Yale University, Oxford, Cambridge, Essex... ).
|
