Zaključci

Zaključci Regionalne konferencije

Utvrđivanje istine u post-konfliktnom periodu:
Inicijative i perspektive na zapadnom Balkanu

Sarajevo, 24.04. 2006.

Međunarodna konferencija
hotel Saraj, Sarajevo, 05. i 06. maj 2006. godine

Zemlje bivše Jugoslavije danas se suočavaju sa brojnim izazovima u pokušaju da izađu na kraj s zaostavštinom rata u kojem su desetine hiljada ljudi ubijene, stotine hiljada držane u zatočenju i mučene, a milioni prognani. Sada je jasno da uspjeh napora u suočavanju sa naslijeđem ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti, genocida i masovnih kršenja ljudskih prava počinjenih tokom rata ima ključni značaj u osiguravanju trajnog mira i integracije zemalja bivše Jugoslavije u Europsku Uniju.

Postoji cijeli niz inicijativa u polju tranzicijske pravde u svakoj od zemalja bivše Jugoslavija. Njihov uspjeh, međutim, u direktnoj je vezi sa dnevnom politikom i političkim odnosima u svakoj od zemalja.

Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija i Crna Gora uspostavili su posebne sudske i tužiteljske mehanizme za krivično gonjenje osumnjičenih za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid. I pored toga što je prerano suditi o njihovom uspjehu, njihovo osnivanje predstavlja ohrabrujući korak naprijed u odnosu na vrijeme kada je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) bio jedina institucija koja se bavila zločinima.

Rad MKSJ-a pokazao je važnost sudski utvrđenih činjenica za proces suočavanja sa prošlošću. S druge strane, rad MKSJ-a je otkrio i ograničenja pravosudnog postupka u utvrđivanju sveobuhvatne istine o zbivanjima iz devedesetih godina prošlog stoljeća i ukazao na potrebu za osnivanjem instrumenata za utvrđivanje istine, koji bi bio komplementaran sa pravosudnim procesom. Mandat i rad MKSJ-a, kao i iskustvo krivičnog gonjenja osumnjičenih za ratne zločine pred nacionalnim sudovima, pokazalo je da je regionalna suradnja ključ uspjeha svih napora u polju tranzicijske pravde.

U prošlosti je pokrenuto nekoliko inicijativa za uspostavu mehanizama čiji je glavni cilj bio utvrđivanje istine o ratu ili nekom konkretnom događaju koji se zbio tokom rata. Neki, kao što je Komisija za istinu, koju je pokrenuo tadašnji predsjednik Republike Srbije, Vojislav Koštunica su propali. Drugi, kao što je Komisija za Srebrenicu Vlade Republike Srpske uspostavljena po nalogu Ureda Visokog predstavnika sa zadatakom da utvrdi istinu o određenim aspektima genocida u Srebrenici, imali su više uspjeha. Među te se pokušaje mogu svrstati i napori na utvrđivanju identiteta i sudbine nestalih osoba. Istovremeno, kada je riječ o Bosni i Hercegovini nedavno je pokrenuta inicijativa sa ciljem formiranja mahanizma za utvrđivanje istine na državnom nivou.

Združenih napora na iznalaženju mogućnosti za uspsotavljanje formalnih mehanizama za utvrđivanje istine koji bi uzeli u obzir potrebu za regionalnim pristupom i suradnjom između vlasti i civilnog društva - nema. Ova konferencija ima za cilj da u okviru regionalnog foruma, uz učešće regionalnih i međunarodnih stručnjaka, ponudi odgovore na neka od pitanja kojima do sada nije poklanjana dovoljna ili bilo kakva pažnja.

Glavni cilj konferencije je da ponudi modele za utvrđivanje istine primjenjive u ovdašnjim okolnostima i istraži mogućnosti regionalne suradnje u uspostavi mehanizama čiji će mandat biti da utvrde istinu o skoroj prošlosti.

Konferencija će okupiti 120 predstavnika institucija vlasti, organizacija za zaštitu ljudskih prava, udruženja žrtava rata, političkih stranaka, međunarodnih organizacija i stručnjaka. Tokom dva dana, učesnici će raspravljati o temama koje sežu od važnosti utvrđivanja istine u poslijeratnom periodu preko modela za utvrđivanje istine do potrebe učešća i konsultiranja žrtava u tom procesu i regionalnom pristupu utvrđivanju istine.

Konferenciju orgnaiziraju Centar za istraživanje i dokumentaciju iz Sarajeva, Centar za humanitarno pravo iz Beograda i Documenta iz Zagreba.

Konferencija se održava u Sarajevu, petog i šestog maja 2006. godine.